preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Dokumenti
Prehrana

Cijena ručka u produženom boravku za mjesec lipanj 2018. godine iznosi 158,95 kn.

"Priroda"

 

 

 

 

 

 

 

U časopisu "Priroda" br. 5 2013. godine objavljen je članak Biologa OŠ Svete Ane - Šišmiši nisu vampiri.

SvAna

Deutsch online lernen
Eko rječnik
Prikaži sve izraze koji započinju slovom:
A B C D E F G H I K M N O P R S T U V Z Ž
ili prikaži SVE izraze u rječniku (ukupno: 103)

bez opisa

Potraži izraz:
Online rječnici
Zvrkov portal
Prekini lanac

 

 

Rezultati istraživanja o elektroničkom zlostavljanju u Hrvatskoj

 

Istraživanje koje je UNICEF proveo u 23 osnovne škole 2010. godine (sudjelovala je i naša škola), u kojem je sudjelovalo više od 8000 djece i roditelja te skoro 1000 učitelja pokazalo je da djeca u Hrvatskoj ne zaostaju za svojim vršnjacima u svijetu u utjecaju suvremene tehnologije na svakodnevni život.

Čak 96% djece u Hrvatskoj ima i mobitel i računalo, a 85% ima i pristup internetu, a polovica se njih koristi internetom svaki dan. Djeca su u korištenju računala i interneta spretnija i vještija od odraslih, uključujući i roditelje.

Iz rezultata ankete: Da je nasilje putem interneta i mobitela puno ozbiljnije od nasilja u stvarnome životu smatra 22,9% djece, a 49,7% ih smatra da žrtve elektroničkog nasilja to postaju bez nekog posebnog razloga. Istraživanje je također ukazalo na to da bi 47,9% djece pokušalo zaustaviti nekakav slučaj elektroničkog nasilja u školi, no zanimljiv je podatak da ih 24,8% smatra da kad nekoga zlostavljaš putem interneta, a ne izravno, lakše se izvučeš jer nitko ne zna tvoj pravi identitet.

Istraživanje je također pokazalo da se 66% djece u Hrvatskoj, u dobi od 10 do 15 godina, nikada nije susrelo s nekim oblikom elektroničkog nasilja ili zlostavljanja. Nasilje koje već možemo smatrati zlostavljanjem jer se događa 2 – 3 puta mjesečno i češće, doživljava 4,89% djece. Neki od najčešćih oblika ovakvog nasilja događaju se putem socijalnih mreža, posebice Facebooka te putem SMS poruka. Pritom se kod djece najčešće javljaju osjećaji ljutnje, uznemirenosti i zabrinutosti te izbjegavanje odlaska u školu, kao i gubitka koncentracije. Načini na koje se djeca nose s elektroničkim nasiljem su različiti: najčešće pričaju s prijateljima ili roditeljima te ignoriraju zlostavljanje i izbjegavaju internetske stranice na kojima ih zlostavljaju, međutim to ih, u pravilu, ne sprječava da koriste internet.

Dobiveni rezultati ukazuju na paradoks da se najviše nasilja događa na Facebooku i drugim socijalizacijskim stranicama, premda su one stvorene zato da bi se družili i uspostavljali kontakte s drugima.

Rezultati pokazuju da roditelji često razgovaraju s djecom o opasnostima pri korištenju internetom, međutim rijetko se koriste filterima, programima i drugim načinima kontrole sadržaja, iz čega bismo mogli zaključiti da je korisno poučavati roditelje o ovakvoj mogućnosti zaštite djece na internetu.

Istraživanje je pokazalo da bi se u situacijama elektroničkog nasilja većina učitelja odmah posavjetovala s kolegama ili stručnim suradnicima o tome što dalje i poduzela bi neke učinkovite korake. Međutim, između 12 i 15 posto učitelja kaže da ne bi učinili ništa, jer to nije njihov posao. Ovaj podatak ukazuje na, u javnosti, relativno prošireno mišljenje da nije posao škole odgajati djecu za ponašanje u elektroničkom prostoru. Rezultati nam također pokazuju kako su učitelji spremniji učiniti nešto kad su u pitanju uznemirujuće SMS poruke ili nasilje na Facebooku.

Dosadašanja istraživanja provedena na više od 20.000 djece i njihovih roditelja u 25 europskih zemalja pokazala su da je 12% mladih Europljana u dobi od 9-16 godina na internetu bilo izloženo nekom događaju ili sadržaju koji ih je uznemirio. Najčešćim rizikom pokazalo se upoznavanje online prijatelja, dok su neprimjerene i ružne poruke ili komentari od strane vršnjaka upućeni djetetu putem interneta ono što najviše uznemiri dijete.

Kako se povećava broj elektroničkih medija, povećava se broj djece na internetu, pa tako i onih sve mlađih. UNICEF-ovu akciju "Prekini lanac!", koja je usmjerena na zaštitu djece od zlostavljanja putem interneta i mobilnih telefona pozdravlja čak 77% roditelja u školama koje ga provode, te podržava odluku škola da se uključe u nju. Također, 21% roditelja smatra da je dobro da se škola bavi i time, dok ih samo 2% smatra da se škola ne bi trebala baviti time. Akcija se u cijelosti financira donacijama građana i tvrtki, među kojima se ističe donacija prvog partnera UNICEF-a u Hrvatskoj, Hrvatskog Telekoma.

Izvor: http://www.prekinilanac.org/

 

Ovdje možete preuzeti:

 

Martina Tomić Latinac: Rezultati istraživanja o elektroničkom zlostavljanju, 4. susret Mreže škola bez nasilja, Zagreb, 11. – 12. studenoga 2010.

Letak za učenike

Letak za roditelje

 

UNICEF-ovo priznanje "Prekini lanac je 3. prosinca 2012. na svečanosti u Novinarskom domu u Zagrebu dodijeljeno ravnateljima i koordinatorima 19 škola u Hrvatskoj, među kojima je bila naša škola, a koje su uspješno provele program prevencije elektroničkog zlostavljanja „Prekini lanac“.

Naša škola se u ovaj projekt uključila 2010. godine, a tijekom školskih godina 2010./11. i 2011./12. razrednici su od 1. do 8. razreda proveli niz radionica te na roditeljskim sastancima informirali roditelje o projektu i načinima prevencije elektroničkog zlostavljanja.

 

Koordinatorica: Željka Živković

OSIGURANJE UČENIKA

e-Dnevnik

Dabar


Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri



Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 4. 2011.

Ukupno: 685196

ESSEKERi
Na stranici ESSEKERi možete pročitati biografije bivših učenika naše škole:

Razredne vijesti

Kalendar
« Listopad 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Zanimljivi linkovi


RSS Reader
Portal za škole: Kalendar
18.10.2018. 08:50
18. listopada - Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima
Trgovina ljudima je ropstvo modernog doba čije su žrtve najčešće žene i djeca koji se seksualno iskorištavaju i tjeraju na prisilni rad. Procjenjuje se da u Europi godišnje nekoliko stotina tisuća ljudi postanu žrtvama trgovine ljudima.


Hrabri telefon
Trebaš pomoć i podršku? Događa ti se nešto loše u obitelji ili školi, a čini ti se da se nemaš kome povjeriti? Hrabri telefon pomoć i podršku nudi i putem CHAT-a svakim radnim danom od 15 do 18 sati.
Razgovor sa savjetovateljem Hrabrog telefona je potpuno anoniman, a dostupan je na stranici
www.hrabritelefon.hr. Nemoj šutjeti o tome, potraži pomoć!" 

Urica





preskoči na navigaciju