preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Dokumenti
Prehrana

Cijena školske kuhinje i produženog boravka

Cijena školske kuhinje za mjesec listopad iznosi 126,00 kn.

Cijena ručka u produženom boravku za listopad iznosi 317,90 kn za učenike koji su dana 5. listopada 2017. godine koristili uslugu produženog boravka, a za ostale učenike 303,45 kn.

"Priroda"

 

 

 

 

 

 

 

U časopisu "Priroda" br. 5 2013. godine objavljen je članak Biologa OŠ Svete Ane - Šišmiši nisu vampiri.

SvAna

Deutsch online lernen
Online rječnici
Zvrkov portal
Eko rječnik
Prikaži sve izraze koji započinju slovom:
A  B  C  D  E  F  G  H  I  K  M  N  O  P  R  S  T  U  V  Z  Ž 
ili prikaži SVE izraze u rječniku (ukupno: 103 izraza)
prikaži samo izraze, bez opisa

Potraži izraz:

Izraz Opis
Aerobna bakterija

Bakterija kojoj je za život potreban kisik.

Aktivator

Materijal koji sadrži bakteriju koja započinje proces kompostiranja.

Akvakultura

Uzgajanje morskih životinja i biljaka za hranu.

Alge

Jednostavne biljke koje ne cvatu i obično žive u vodi.

Anaerobna bakterija

Bakterija koja živi u okolišu bez kisika.

Atmosfera

Sloj plinova koji okružuje Zemlju.

Biološka raznolikost

Pojam koji označava svu raznolikost živog svijeta na Zemlji i dijeli se na tri glavne skupine: geni, biljne i životinjske vrste i ekosustavi. Međunarodni dan biološke raznolikosti je 29. prosinca.

Biomasa

Biljna ili životinjska materija koja se koristi za proizvodnju električne energije sagorijevanjem plinova koji nastaju njezinim raspadanjem.

Biorazgradivo

Materijal kojeg mogu razgraditi mikroorganizmi ili drugi dekompozeri poput gljiva.

Bioreaktorna deponija

Deponij u kojem se od organske tvari, biološkim reakcijama, dobija energija.

Crna voda

Otpadna voda, najčešće naziv za vodu iz toaleta.

Dekompozeri

Bakterije i gljive koje utječu na raspadanje biljne i životinjske tvari, vraćajući zemlji ili vodi hranjive tvari.

Deponij

Mjesto za odlaganje čvrstog otpada, gdje se otpad zakopava.

Dušični dioksid

Glavni sastojak fotokemijskog smoga koji nastaje spajanjem kisika i nitritne kiseline iz ispuha vozila.

Dušični oksid

Produkt sagorijevanja fosilnih goriva koji uvelike doprinosi nastanku kiselih kiša i fotokemijskog smoga.

Ekologija

Prirodna znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju te utjecaj tog okoliša na njih.

Ekosustav

Sustav koji se sastoji od zajednice živih bića u prirodnom okolišu u kojem one žive i međusobno djeluju.

Emisija

Sredstva (čvrsta, tekuća, plinovita) ispuštena u atmosferu.

Energija plime

Električna energija proizvedena micanjem valova i smjene plime i oseke.

Energija vjetra

Električna energija proizvedena strujanjem vjetra kroz vjetroturbine.

Erozija

Odstranjivanje površinskog sloja zemlje djelovanjem vjetra ili vode.

Farma glista

Oblik kompostare koja koristi gliste za bržu razgradnju organske tvari.

Fosfati

Kemijski spojevi koji sadrže fosfor. Često se koriste u deterdžentima i gnojivima.

Fosfor

Esencijalni element u prehrani. Povećani nivo fosfora koji nastaje ispiranjem gnojiva i deterdženata u vodama doprinosi rastu algi i smanjenju ribljeg i biljnog svijeta.

Fosilna goriva

Goriva nastala prirodnim putem ispod zemljine površine u dugom vremenskom periodu od ostataka živih bića. Fosilna goriva su neobnovoljivi izvori energije.

Fotokemijski smog

Bezbojno zagađenje zraka koje se najčešće javlja ljeti. Nastaje reagiranjem zagađivača kao što su dušični oksid - materija nastalih sagorijevanjem fosilnog goriva sa sunčevom svjetlošću u atmosferi, pri čemu nastaje ozon.

Genetska raznolikost

Raznolikost različitih vrsta gena u nekoj populaciji neke vrste.

Geotermalna energija

Energija koja nastaje iskorištenjem prirodne topline iz zemlje koja se pretvara u električnu energiju.

Globalno zatopljenje

Povećanje prosječne temperature Zemlje stakleničkim efektom.

GMO

GMO – genetički modificiran organizam – odnosi se na sve organizme čiji je genetski materijal promijenjen pomoću tehnika genetičkog inženjeringa.

HDPE

Vrsta plastike – polietilen velike gustoće – od nje se izrađuju boce za mlijeko i deterdžente.

Hidroelektricitet

Električna energija dobivena iskorištenjem energije vode.

Izumiranje

Izumiranje je pojava koja postoji otkako postoji i život na Zemlji, izumrle su mnoge životinjske vrste. Ponekad se to događa zbog prirodnih promjena klime, grabežljivaca i biljnog pokrova, no u zadnje vrijeme je glavni krivac čovjek. Izumiranje u najužem smislu znači potpuno nestajanje nečega, ono može biti postupno ili naglo, masovno izumiranje.

Kisele kiše

Rezultat reakcije sumpornog dioksida i dušičnog oksida u atmosferi, a koji se u obliku kiše, magle ili snijega vraća na Zemlju.

Kišne šume

Kišna šuma je naziv za šumske ekosustave uglavnom prepuštene samim sebi, bez čovjekovog utjecaja, obilježene naročito vlažnom klimom s prosječno više od 2000 mm padalina godišnje.

Kompost

Materija koja nastaje raspadom (ili dekompozicijom) organske materije.

Kompostiranje

Recikliranje organskog otpada u kompost radi dobivanja hranjivih sastojaka i minerala.

Metan

Prirodni plin koji nastaje raspadanjem organske materije. Jedan je od glavnih stakleničkih plinova, a može se iskoristiti za dobivanje energije iz biomase.

Navodnjavanje

Natapanje zemlje ili usjeva s ciljem poboljšanja prinosa.

Neobnovljiva energija

Energija koja ne dolazi iz obnovljivog izvora energije. Npr. energija koju dobivamo sagorijevanjem fosilnih goriva.

Neobnovljivi resurs

Prirodni resurs koji možemo iskoristiti samo jednom nakon čega ga ne možemo nadomjestiti. Npr. ugljen, nafta i prirodni plin.

Nestale (vrste)

Termin koji se koristi za opisivanje vrsta koje nitko nije vidio posljednjih pedeset godina.

Obnovljiva energija

Energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije. Npr. sunčeva energija, energija vjetra i energija biomase.

Održivost

Sposobnost korištenja resursa na takav način da će oni biti upotrebljivi i u budućnosti.

Okoliš

Prirodno ili ljudski promijenjeno okružje u kojem ljudi, životinje i ostali organizmi žive.

Opasan otpad

Materijali koji mogu znatno naškoditi zdravlju ljudi ili okoliša ukoliko se s njima ne postupa na odgovarajući način.

Organska hrana

Biljni ili životinjski proizvodi koji su proizvedeni bez pomoći pesticida, gnojiva, antibiotika ili drugih kemikalija.

Organski otpad

Svaki otpad biljnog ili životinjskog podrijetla.

Otapanje ledenjaka

Otpanje ledenjaka naziv je za proces koji je posljedica globalnog zatopljenja Zemlje. U posljednje vrijeme sve više privlači pozornost svjetske javnosti. Danas se otapanje ledenjaka smatra jednom od najopasnijih posljedica globalnog zagrijavanja. Najugroženija su područja Grenlanda i Antarktike. Neki znanstvenici smatraju da bi se ledenjaci u potpunosti mogli otopiti već 2050. godine. U budućnosti ova bi pojava mogla ugroziti živote milijuna ljudi diljem svijeta.

Otpaci stakla

Slomljeno ili otpadno staklo koje se koristi za proizvodnju novog.

Otpad

Sve što nekome više nije korisno i čega se želi riješiti. Otpad je korisno dobro i ne bi ga trebali mješati sa smećem, već ga reciklirati.

Otpadne vode

Tekućina koja napušta kanalizacijski sustav.

Ozon

Bezbojni plin. Ozon je vrlo važan plin u gornjim dijelovima atmosfere jer nas štiti od štetnog sunčevog zračenja. Ali, ukoliko nastaje u nižim dijelovima atmosfere u reakciji sa zagađivačima, tada postaje opasan.

Ozonske rupe

Razaranje ozona prestavlja dvije različite pojave, koje su primjećene kasnih 1970-tih, a to su smanjenje količine ozona u ozonskom omotaču, za otprilike 0,4 % godišnje i ozonske rupe, pojava smanjenja stratosferskog ozona u listopadu, iznad Antartike. Uzroci tih dviju pojava su slični, ljudske aktivnosti stvaraju povećanu koncentraciju klora (Cl) i broma (Br), posebno ispuštanjem klorofluorovodika (freoni) i halona. Svaki atom Cl ili Br, može razbiti i preko 10 000 molekula ozona, prije nego što nestane iz stratosfere.

Park prirode

Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode. Park prirode je prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN 162/03), prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U Hrvatskoj ima 8 nacionalnih parkova, i to su: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

Permakultura

Permakultura je skup znanja o oblikovanju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih za nova znanja i tehnologije iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom i dr.

Pesticidi

Kemikalije koje se koriste za uništavanje korova. Izuzetno su opasni za prirodu i okoliš i ne bi ih se trebalo koristiti.

PET

Vrsta plastike – polietilen tereftalat – služi za izradu boca.

Plastika

Materijal sastavljen od lanaca polimera koji se mogu oblikovati u čvrsti materijal pogodan za primjenu prilikom pakiranja, konstrukcija, i sl.

Podzemna voda

Voda koja se zadržava u zemlji ili porama te usjeklinama stijenja.

Polimer

Dugi lanac molekula koju se višestruko ponavlja. Obično su kombinacija ugljika i vodika kojima su pridodani drugi elementi za poboljšanje svojstava materijala.

Porast razine mora

Porast razine mora ima trenutno vrijednost 1,8 mm na godinu, u zadnjih 100 godina ili 3,1 mm na godinu, u zadnjih 7 godina. Uzrok trenutnog porasta mora je globalno zatopljenje, koje će se nastaviti i u budućnosti. Povećanje temperature dovodi do toplinskog istezanja vode i topljenje ledenjaka, koji imaju otprilike jednak doprinos porastu razine mora. Najnovija predviđanja govore da bi razina mora mogla porasti do kraja 21. stoljeća, od 90 do 880 mm, sa srednjom vrijednosti 480 mm.

Prekomjerno iskorištavanje resursa

Prekomjerno iskorištavanje resursa se odnosi na prekomjerno korištenje prirodnih resursa ili prirodnog blaga bez obzira na posljedice. Prekomjerno iskorištavanje resursa većinom nastaje zbog kratkoročnih želja za zaradom. Suprotnost tome čini održivost.

Primarni potrošač

Životinje koje jedu proizvođače (biljke).

Prirodni plin

Fosilno gorivo koje sagorijeva čišće i s manje štetnih emisija plinova u atmosferu od ugljena ili nafte.

Prirodni resurs

Materijal kojeg nalazimo u prirodi, a koji možemo iskoristiti za prehranu, dobivanje energije ili za dobivanje nekih drugih materijala.

Proizvođači

Biljke koje vrše fotosintezu čime same sebi stvaraju hranu, a istodobno su one hrane drugim potrošačima.

Pulpa

Masa vlakana koju dobivamo od drveta, otpadaka ili recikiliranog papira koja se može iskoristiti za izradu papira i kartona.

PVC

Vrsta plastike – polivinil klorid – npr. izrada plastičnih čašica.

Radioaktivni otpad

Otpad proizveden emisijom radijacije. Radioaktivni otpad može jako dugo trajati u okolišu i biti vrlo opasan po život organizama.

Ranjive (vrste)

Vrste koje će najvjerojatnije tijekom sljedećih 25 godina postati ugrožene ukoliko se ne popravi njihovo stanje.

Razlagači

Razlagači odnosno razgrađivači (reducenti odnosno destruenti) ili saprotrofi – to su posebna vrsta saprofaga (bakterije, kvasci, plijesni) koji se hrane mrtvom organskom tvari, razgrađujući složene organske spojeve do (anorganskih) biogenih soli, kojima se dalje koriste proizvođači za proizvodnju nove organske tvari.

Recikliranje

Prerada materijala koji bi inače postao smeće.

Resursi

Materijali koje nalazimo u prirodi i koje koristimo za prehranu ili za dobivanje energije ili nekih drugih materijala.

Rijetke (vrste)

Vrste koje imaju malu populaciju ili samo žive na malom broju mjesta te bi vrlo brzo mogle postati ranjive ili ugrožene.

Sagorijevanje

Proces gorenja.

Sekundarni potrošači

Životinje koje jedu primarne potrošače.

Sintetičko

Sintetički proizvodi se često rade s ciljem imitacije prirodnih. Npr. sintetička guma, sintetička ulja.

Sirovine

Neprerađena materija ili resurs od kojeg se dobiva neki drugi produkt.

Siva voda

Relativno čista otpadna voda koja dolazi iz kupaonica, sudopera te strojeva za pranje rublja i posuđa. Ovo je idealna voda za preradu u kućnom biopročistaču!

Smeđa maglica

Nastaje u donjim dijelovima atmosfere od čestica kao što su prašina i emisije plinova prijevoznih sredstava.

Smog

Bezbojno zagađenje zraka koje se javlja većinom ljeti. Proizvode ga zagađivači kao što su dušični oksid i organski dijelovi, koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, a u reakciji sa sunčevom svjetlošću u nižim slojevima atmosfere nastaje ozon.

Solarna energija

Električna energija dobivena korištenje fotovoltažnih ćelija koje pretvaraju sunčevu energiju u električnu. Solarna energija se može odnositi i na solarne grijače vode.

Spomenik prirode

Spomenik prirode ili prirodna baština je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. Često su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali može biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja površina jasno odvojena od svoje okoline, s iznimnim geološkim svojstvima.

Sporo sagorijevanje

Proces sporog gorenja u pećima sa slabim prisustvom kisika. Ovaj proces proizvodi puno više šetnih plinova od normalnog gorenja.

Staklenički efekt ili efekt staklenika

Efekt zagrijavanja zemljine atmosfere i površine zbog djelovanja stakleničkih plinova u atmosferi.

Staklenički plin

Plin koji se ponaša kao staklo u stakleniku, koji ne dozvoljava refleksiju topline u svemir. Najčešći staklenički plinovi su ugljikov dioksid (CO2) i metan.

Sumporni dioksid

Bezbojni otrovni plin koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, koji pridonosi zagađenju zraka i nastanku kiselih kiša.

Svjetlosno zagađenje

Svjetlosno zagađenje je svako suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja, koje je potrebno osvijetliti (nepotrebna i prekomjerna rasvjeta), tj. promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Uzrokuje mnoge štetne pojave poput zdravstvenih problema, narušavanja ekosustava te remećenja astronomskih promatranja.

Tercijarni potrošači

Mesojedi koji se hrane sekundarnim potrošačima.

Teški metali

Metali koji se akumuliraju u hranidbenom lancu i mogu biti štetni po žive organizme i u malim količinama. Npr. krom, kadmij, merkurij i olovo.

Toplinska izolacija zgrada

Toplinska izolacija zgrada smanjuje toplinske gubitke zimi, pregrijavanje prostora ljeti, te štiti nosivu konstrukciju od vanjskih uvjeta i jakih temperaturnih naprezanja. Toplinski izolirana zgrada je ugodnija, produžuje joj se životni vijek i doprinosi zaštiti okoliša.

Ugljen

Fosilno gorivo nastalo pod zemljom od ostataka biljaka u periodu od nekoliko milijuna godina.

Ugljikov dioksid (CO2)

Plin bez boje i mirisa koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva i jedan je od stakleničkih plinova.

Ugljični monoksid

Plin bez boje i mirisa koji je otrovan za ljude. Nastaje nepotpunim sagorijevanjem ugljika.

Ugrožene (vrste)

Vrste za koje postoji veliki rizik od istrebljenja ukoliko se ništa ne učini za njihov opstanak.

Ugrožene / ranjive (vrste)

Vrste koje će najvjerojatnije tijekom sljedećih 25 godina postati ugrožene ukoliko se ne popravi njihovo stanje.

Vjetroturbine

Velike vjetrenjače koje su dizajnirane da energiju vjetra pretvore u električnu.

Zagađenje

Onečišćenje tijela, predmeta, odjeće i obuće, prehrambenih namirnica, okoliša itd. zaraznim klicama te otrovima ili radioaktivnim tvarima, teškim metalima.

Zaštita okoliša

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.

Zimski smog

Stupanj čestičnog onečišćenja zraka koje se najčešće javlja zimi, a nastaje sagorijevanjem goriva za grijanje.

Životna zajednica

Skup svih biljaka (fitocenoza), životinja (zoocenoza) i mikroorganizama (mikrobiocenoza) na nekom prostoru u određenom vremenu.

Životno stanište

Dio biosfere naseljen određenim biljnim i životinjskim vrstama te mikroorganizmima. Životno stanište je npr. jezero, hrastova šuma, zaljev u priobalnom moru.



Povodom 29. prosinca, Međunarodnog dana biološke raznolikosti, postavili smo ovaj mali ekološki rječnik. U njemu su objašnjeni neki pojmovi koji se često koriste u ekologiji, a još ćemo ga i nadopunjavati.

 

Što je ekologija?

 

 
 
 
 
 
Eko datumi kroz školsku godinu
 
 07.09. Dan hrvatskih voda
 16.09. Međunarodni dan zaštite ozona
 22. 09. Europski dan bez automobila
 26.09. Svjetski dan čistih planina
 01.10. Svjetski dan ljudskih naselja
 04.10. Međunarodni dan zaštite životinja
 10.10. Dan zahvalnosti za plodove zemlje
 15.10. Međunarodni dan pješačenja
 20.10. Dan jabuka
 29.12. Međunarodni dan biološke raznolikosti
 02.02. Međunarodni dan zaštite močvara
 07.02. Međunarodni dan života
 14.03. Dan pokreta prijatelja prirode Lijepa naša
 21.03. Svjetski dan šuma
 22.03. Svjetski dan voda
 27. 03. Dan akcije protiv prometa
 22.04. Dan planete Zemlje
 26.04. Dan obnovljivih izvora energije
 03.05. Dan Sunca
 15. 05. Dan akcije za klimu
 22.05. Međunarodni dan biološke raznolikosti
 24. 05. Europski dan parkova
 05.06. Svjetski dan zaštite okoliša
 08.06. Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj/ Svjetski dan oceana
 17. 06. Svjetski dan suzbijanja erozije i suše
 16.07. Dan stabla
 28.07 Dan zaštite prirode
 06. 08. Antinuklearni dan (dan Hiroshime)
 24.08. Dan roda

Izvori:

http://pikaiprijatelji.com/

Wikipedija

POLICA OSIGURANJA

JAVNI POZIV

RASPORED ZVONA

Raspored zvona prijepodne

1.sat

8.00 – 8.45

2.sat

9.00 – 9.45

3.sat

9.55 – 10.40

4.sat

10.45 – 11.30

5.sat

11.35 – 12.20

6.sat

12.25 – 13.10

 

Raspored zvona poslijepodne

1.sat

14.00 – 14.45

2.sat

14.50 – 15.35

3.sat

15.40 – 16.25

4.sat

16.30 – 17.15


PONUDE

OSIGURANJE

e-Dnevnik

Dabar


Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri



Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 4. 2011.

Ukupno: 627148

Razredne vijesti

ESSEKERi
Na stranici ESSEKERi možete pročitati biografije bivših učenika naše škole:

Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Zanimljivi linkovi


RSS Reader
Portal za škole: Kalendar
20.11.2017. 09:21
20. studenoga - Međunarodni dan djeteta
Međunarodni dan djeteta obilježava se 20. studenoga s ciljem boljeg razumijevanja, prihvaćanja i dobrobiti sve djece. Generalna skupština UN-a je 20. studenoga 1959. godine usvojila "Deklaraciju o pravima djeteta", a 1989. godine "Konvenciju o pravima djeteta". Od 20. studenoga 1989. godine u cijelome se svijetu obilježava Međunarodni dan djeteta, koji je potaknula Organizacija Ujedinjenih naroda i njezine specijalizirane ustanove.


Hrabri telefon
Trebaš pomoć i podršku? Događa ti se nešto loše u obitelji ili školi, a čini ti se da se nemaš kome povjeriti? Hrabri telefon pomoć i podršku nudi i putem CHAT-a svakim radnim danom od 15 do 18 sati.
Razgovor sa savjetovateljem Hrabrog telefona je potpuno anoniman, a dostupan je na stranici
www.hrabritelefon.hr. Nemoj šutjeti o tome, potraži pomoć!" 

Urica





preskoči na navigaciju